| Naziv: |
Manastir Svetih Arhanđela |
| Opština: |
Prizren |
| Mesto: |
Prizren |
| Nadležnost: |
Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd |
| Teritorijalno nadležni zavod: |
Kancelarija za očuvanje kulturne baštine na Kosovu i Metohiji |
| Broj u centralnom registru: |
SK 1366 |
| Datum upisa u centralni registar: |
30.12.1997 |
| Rešenje/Odluka o proglašenju za NKD: |
Rešenje Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture NRS u Beogradu, br. 464 od 30. marta 1948. godine. Opšti zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih retkosti (Sl. list FNRJ br. 81/2 ) |
| Kategorija: |
Nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja |
| Vrsta: |
Spomenik kulture |
| Period izgradnje: |
1340/1360 |
Manastir Svetih arhanđela podignut je u kanjonu reke Bistrice nedaleko od Prizrena (Kosovo i Metohija) sredinom XIV veka kao zadužbina cara Stefana Dušana. Centralno mesto zauzima glavna crkva Svetih arhanđela sa carskom grobnicom. Crkva je prostrana trobrodna građevina u obliku upisanog krsta. Crkva je bila živopisana, a imala je i skulpturalni ukras i to posebno oko groba cara Dušana.
Manastirski kompleks je bio zaštićen bedemima. Uz one uz obalu reke sa unutrašnje strane bili su prizidani konaci i druge manastirske građevine. Na brdu iznad Sv. arhanđela su ruševine utvrđenja Višegrad, koje se nekada zvalo Prizrenac ili Gornji Grad. U novije vreme vršena su arheološka iskopavanja na oba lokaliteta zbog obnove konaka i crkve Sv. Nikole.